Warning: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in ..../includes/class_bbcode.php on line 2958

Warning: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in ..../includes/class_bbcode.php on line 2958

Warning: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in ..../includes/class_bbcode.php on line 2958

Warning: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in ..../includes/class_bbcode.php on line 2958

Warning: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in ..../includes/class_bbcode.php on line 2958
I seljaci sade! Ili će tek posaditi!
Stranica 1 od 101 1234511 ... ZadnjiZadnji
Results 1 to 20 of 2004

Tema: I seljaci sade! Ili će tek posaditi!

  1. #1
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    icon34.gif I seljaci sade! Ili će tek posaditi!

    eto nama prvog mjeseca u godini!Hoćemo li kukuruz zobat ili ne to je već za veče površine(em mozga em oranica ).Malo sam copy-paste sa nekih stranica što učeni ljudi kažu pa ko hoće nek uz mene seljančicu krene uz glazbu Bareta ili nešt življe.
    NABAVKA SJEMENATijekom siječnja ili veljače, krenite u nabavku sjemena i supstrata. Pri kupnji sjemena obratite pozornost na podatke koje možete pronaći na svakoj vrećici. To su postotak klijavosti i rok trajanja. Postotak klijavosti označava broj biljaka koji će iznići iz zasijanog sjemena. Rok trajanja je datum do kojeg vrijede ostali podaci dani za određeno sjeme poput postotka klijanja. Ukoliko je rok trajanja prošao, većinu sjemena možete posijati, samo će izniknuti manje biljaka nego što je navedeno postotkom klijanja. Broj izniklih biljaka prvenstveno ovisi o vrsti čije ste sjeme uzeli jer sve biljke ne zadržava sposobnost klijanja jednako dugo. Ako vam je ostalo nešto sjemena od prošle godine, svakako ga iskoristite. Uvijek kupujte sjeme s većim postotkom klijavosti jer to znači da ćete iz iste mase sjemena dobiti više mladih biljaka. Za uspješan uzgoj presadnica jednako je važan supstrat pa si priuštite onaj od profesionalnih proizvođača. Iako je nešto skuplji od onog lošijeg kvalitete kojeg možemo naći gotovo u svakom trgovačkom centru, sigurno je dobro steriliziran pa u njemu nema ostataka različitih aktivnih tvari, kao ni sjemena korova. Posude za uzgoj presadnica također možete nabaviti u obliku polistirenskih kontejnera ili papirnatih lončića ili jednostavno možete improvizirati plastičnim ili drvenim sandučićima za sjetvu. Za presađivanje možete koristiti plastične čaše ili posude od jogurta.
    Ja sam za što manje ulaganja a više ubiranja a ako kod mene ne upali komšija uvijek može mislit da je krtica pojela il zeko pa...al pošto se danas ljudi za svašta sude nek nama tako ne bude!Inače sam poljopjesnik po struci ,boli me stomak za prst me povuci!

  2. #2
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!


  3. 2 Seljaka kaže: fala Anabela za ovaj post

    First Lady (10.02.12),Seljober (11.02.12)

  4. #3
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    ŠPINAT sijemo u redove na razmak oko 20 cm, a sjemenku od sjemenke u redu 2-3 cm. Možemo ga sijati u polovici kolovoza, pa dospijeva od sredine rujna do konca studenoga. Špinat koji sijemo u polovici listopada može se trošiti na koncu zime i rano u proljeće, ako je zima blaga. Čim okopni snijeg, može se ponovo sijati špinat, a taj stiže za potrošnju u travnju i svibnju.
    Blitva
    Blitva je lisnato dvogodišnje povrće.. U našim se krajevima uzgaja uglavnom kao jednogodišnja biljka. Postoje 2 vrste – lisnata i peteljkasta – kod lisnate se koriste listovi, kod peteljkaste se miče zeleni dio i konzumiraju se peteljke.
    Sije se početkom 4. mjeseca direktno na otvoreno i brzo niče:

    Listovi se ubiru tokom cijele godine, s time preba paziti da se ne ošteti sredina, srce biljke, otkud ona stalno pušta nove listove.

    Blitva se može ostaviti u zemlji preko jeseni, a ako prezimi i ako joj tokom zime korijenje ne pojedu voluharice, slijedeće godine cvate i stvara puno sjemenki.

    Blitvu znaju napadati crne lisne uši, a uz uši tu su odmah i mravi koji si uzgajaju uši, a od bolesti navodno pepelnica – ja ju još na blitvi nikad nisam zapazila.
    Dobri susjedi su salata kao međukultura, pa kupusnjače, mrkva i rotkvice. S lukom se nipošto ne slaže.
    Blitva bolje uspijeva u polusjeni nego na direktnom suncu: slučajno mi je par sjemenki završilo na gredici cvijeća ispod terase koja je pola dana u hladu: blitva tu raste kao luda, puno bolje od one na gredici na vrtu.

  5. Anabela, hvala na tvom postu od seljaka:

    First Lady (10.02.12)

  6. #4
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    ja sam posijala u čaše od jogurta običnu rotkvicu i rikulu pa sad gledam kako niće i niće..ima da popapam čašu sa zemljom ako ne uspije.

  7. #5
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    Ukoliko nemate kompost a ne znate gdje ćete sa ljuskama od jajeta jedan koristan savjet:Posušite ljuskice i smrvite najskitnije što možete i kad sadite cvijeće malo "posolite"zemlju s tim.A vodu od kuhanja jaja koristite kao prirodno gnojivo za zalijevanje sobnog bilja i sadnica i eto!

  8. #6
    Moderator SavaKovačević's Avatar
    Član od
    Oct 2008
    Lokacija
    paor nomad
    Postova
    10,005
    Zahvala
    1,930
    2,130 x hvala u 1,399 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    ovo u vezi blitve i lisnih ušiju...
    naime,prošle godine smo prvi put imali svoju blitvu i u jednom trenutkupojavile se lisne uši...listovi na kojima sam primjetio sam pokidao i bacio kokošima
    inače obožavaju blitvu...i gotovo sam suzbio te napasnike na taj način jer napadaju mlade listove,a blitva dosta brzo raste sama...nisam znao da istjera iz korjena......
    jbg,ode ja od teme...ali te uši mi inače tradicionalno napadaju bob i artičoku,a nisam pametan kako se boriti protiv njih...
    inače nisam još ništa posijao malo mi rano...

  9. #7
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    ma je rano...i taj snijeg ..jednom sam gledala onu vrtlaricu na hrt-u pa je ona sa mlijekom ,recimo deci na litru vodu mlake smiksala pa prskala po lišču blitve i sveg živog.Inače sad kad krene mlada kopriva ti je super nju pobrat prije cvatnje za posušit pa pit kao čaj(djedovi rješavali muke sa prostatom tako)i isto tako koristit ju kao prirodno sredstvo za zaštitu voćki.Moram smao nać kako ide točno recept!Ja se volim našalit al nažalost ništ od životinja nemam al zato znam ko ima pa odem na dnevnu zadovoljštinu .Oćem psa pod hitno

  10. #8
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    znam se našalit da vitlam krmaču po selu ..to sam mislila...

  11. #9
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    KOPRIVA
    [TD="class: a1"]Narodni nazivi: kopriva obična, pasja kupina, pitoma kopriva
    Koprivu su još stari Rimljani cijenili kao hranu i lijek. Ona je oduvijek siromašnim ljudima bila prva proljetna zelena hrana. U vrijeme gladi bila je prva i jedina, najzdravija hrana – kako za ljude, tako i za domaće životinje. U staroj germanskoj literaturi kopriva je bila simbol boga munje. Prema našem narodnom vjerovanju, munja tako dobro poznaje koprivu da neće udariti u nju (Neće grom u koprivu).
    Kopriva je, ustvari, korov koji raste po zapuštenim i vrlo često prljavim mjestima, svuda tamo gdje živi čovjek, u blizini naselja, kuća, ograda, na smetlištima, u prorijeđenim šumama, ali gotovo uvijek na vrlo plodnim zemljištima.
    Bez obzira na to o kojoj se koprivi radilo, velikoj ili maloj, svi njeni varijeteti imaju istu vrijednost – kao hrana i lijek. Od svih dijelova koprive, najviše se cijeni mlado lišće koje treba brati u proljeće, čim kopriva počne rasti. I za hranu, i za lijek najbolji su vršci koprive dugačke jedan pedalj (oko 25 centimetara). Za jelo se koriste svježe ubrani listovi, a za lijek se (nakon sušenja u hladu) dobro nabiju u platnenu vrećicu.
    Kopriva je bogata željezom, natrijem, kalijem…
    Kopriva sadrži željezo, natrij, kalij, kremičnu kiselinu, kalcij i fosfor, zatim hormone koji djeluju na ispravan sadržaj šećera u krvi, važan enzim sekretin (djeluje na povećanje broja crvenih krvnih zrnaca), taninsku kiselinu, škrob, galusovu kiselinu i vitamin A.


    Najdjelotvorniji je – sok koprive
    U novije vrijeme drži se da je najdjelotvornije uzimanje koprive tako se se istiješti njen svježi sok. Istiješteni sok koprive treba uzimati neposredno nakon cijeđenja, jer ne smije prijeći u vrenje. Po želji, može se razrijediti s malo vode kako bi bio ukusniji.
    Svježi sok koprive trebao bi biti (prema Ebba Waerlandu) djelotvorno preventivno sredstvo, odnosno lijek protiv oštećenja radioaktivnim zagađenjem zraka, što uzrokuje povećanje leukocita u krvi. Ekstrakt koprive može sniziti razinu šećera u krvi.

    Čaj ili salata od koprive
    Ako se kopriva pije kao čaj, priprema se kao oparak. Za pripremu čaja uzimaju se dvije čajne žličice sitno izrezanog suhog lista koprive za dva decilitra uzavrele vode, a piju se 2 - 3 šalice dnevno, nezaslađene ili s medom.
    U proljeće se priređuje salata od koprive – tako da se samo lagano popari.
    Uvarak sitno izrezanog korijena koprive, pomiješan s kvalitetnim nerazrijeđenim vinskim octom, služi kao sredstvo za porast kose, protiv prijevremenog ispadanja kose i protiv stvaranja peruti.
    Čaj od koprive, uziman dnevno (2 – 3 šalice) – kao višetjedna kura, primjenjuje se – u pučkoj medicini – protiv bolesti jetara, žuči i slezene, kod umora slezene, protiv prekomjerne sluzi u želucu i organima za disanje, kod grčeva u želucu, čireva na crijevima i želucu, probavnih smetnji, bolesti pluća i plućne tuberkuloze. Kod plućnih bolesti preporuča se čaju dodati obilno meda.
    Kopriva pospješuje stolicu pa dovodi do pražnjenja stvrdnutih tvari, pobuđuje izmjenu tvari, otklanja bljedoću i slabokrvnost i, konačno, jača otpornost (imunitet) kod sklonosti bolestima, bilo da se radi o naginjanju prehladama ili reumatskim oboljenjima i gihtu.


    Koprivin odvar kod dijetoterapije i šećerne bolesti
    Kod dijetoterapije i šećerne bolesti preporučuje se piti koprivin odvar. Uzme se 25 dekagrama svježeg lista koprive, prelije litrom vode i kuha 15 minuta. Zatim se procijedi i pije 5 puta dnevno (između jela).
    Za pročišćavanje krvi i kože uzme se 30 grama izdanaka proljetne koprive i kuha u litri vode dok se ne pokuha na jednu trećinu tekućine. Piju se 2 do 3 šalice dnevno.
    Prije kuhanja, koprivu valja očistiti od sjemenki jer one imaju purgativno djelovanje. Pazite da ne prekoračite navedenu dozu jer – uzimana u velikim količinama – kopriva može prouzročiti zadržavanje mokraće.
    Sok od koprive
    U sokovniku ili u stroju za meso iscijedite sok iz svježe koprive. Dnevno uzimanje 3 do 4 žlice toga soka (pomiješanog s medom) liječi slabokrvnost, žuticu, izbacuje pijesak iz mokraćnog mjehura i pomaže kod vodene bolesti.
    Protiv peruti
    Uzmite 12 dekagrama svježih listova koprive i stavite ih u 115 mililitara čistog alkohola te ostavite da odstoji (15 dana) na suncu ili toplom mjestu. Pomiješajte 4 jušne žlice pripremljenog losiona s 3 decilitra vode i trljajte tjeme 3 puta tjedno. Osim oslobađanja od peruti, taj pripravak ublažuje i ispadanje kose.

  12. #10
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    Juha od preslice + sapunica = lisne uši mrtve

    Lisne uši - juha od paprati ( pola kg paprati na 15 lit vrele vode, da stoji 24 sata )

    List rajčice puževi, lisne sovice, uši, kupupusne muhe, grinje ( pola kg listovana 15 lit mlake vode, da stoji 24 sata )

    Stolisnik juha hrđa, pljesan, gljivice ( 1 kg biljke na 6 lit vode , kuhati 10 - min)

    Lisne uši- voda u kojoj se kuhao neoljušten krumpir
    - uvarak od koprive ( 1kg svježe ili 200 - 300 gr suhe skuhati i ostaviti 24 sata da odstoji)

  13. Anabela, hvala na tvom postu od seljaka:

    SavaKovačević (11.02.12)

  14. #11
    Moderator SavaKovačević's Avatar
    Član od
    Oct 2008
    Lokacija
    paor nomad
    Postova
    10,005
    Zahvala
    1,930
    2,130 x hvala u 1,399 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    ovo sa čajem je dobra fora i stvarno je i dobrog okusa...
    ovo s trovanjem mi je nekad uspjelo nekad ne...mislim da kopriva kao otrov za uši djeluje ako stoji 24 sata u vodi i onda se baca,a ako stoji duže onda je više kao gnojivo ,a otrov nula bodova...
    e mater mu ,ak ne budem probo napravit taj sok od koprive...
    javim ti se na pm...pa ako ti se da možemo razmijenit kojekakve semenke i rasadu...inače ,ako je neko zainteresiran još bilo bi super malom to razmijeniti ...meni Zupo poslo artičoke prije koju godinu i evo ih šljakaju za sad...

  15. #12
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    nemam nešt puno domaćeg sem blitve i crv.luka i svakojakog cvića.nek nam smao Lujo neda semena nikakvog jer se priča po selu da mu je loše!

  16. #13
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    baš bi bila fora da nam uspije i puno zaradimo na lavandi,šparogama i maslinama pa da napokon i mi imamo koristi od turizma!

  17. #14
    Moderator SavaKovačević's Avatar
    Član od
    Oct 2008
    Lokacija
    paor nomad
    Postova
    10,005
    Zahvala
    1,930
    2,130 x hvala u 1,399 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    jel trebaš čičoke??to ti super nemoraš ni kuvat(a i možeš)

  18. #15
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    imadem čičoke kod mame i dade fala

  19. #16
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    CRVENI LUK se može uzgajati na više načina, ali za kućni vrt najprikladniji je uzgoj iz lučice (arpadžika). Najsigurnije je nabaviti lučicu od sjemenskog poduzeća, jer smo tako najsigurniji da nećemo unijeti bolest.Sadi se što ranije u proljeće, na razmak od 20 x 10-15 cm. Vaditi ga treba čim stabljike polegnu, i ostaviti da se dobro osuši prije spremanja na tavan ili drugo spremište. Za proljetnu potrošnju najbolji je ipk srebrenac. Uzgaja se od presadnica. Sije se u polovini kolovoza na dobro priređenu gredicu. Kako luk sporo niče, treba ga često zalijevati. Do početka listopada presadnice postignu debljinu olovke. Sade se na gredice, malo dublje nego što su bile, da ih mraz preko zime ne izvuče iz zemlje. Razmaci su isti kao i za crveni luk. Luk srebrenac dobro prezimljuje, pa ga možemo trošiti kao mladi luk na proljeće ili već formirane glavice preko svibnja i lipnja. Srebrenac se ne ostavlja da dozori jer se zreo slabo čuva.



  20. #17
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!


    Češnjak se sadi u proljeće i jesen. Češnjak koji se sadi u proljeće ima sitnije listove, sadi se pliće, 2-3 centimetara duboko.
    Kao i većina povrtnih kultura, češnjak najbolje uspijeva na nanosnim glinasto pjeskovitom tlu. Ima velike zahtjeve prema svjetlosti. Sadi se u gredicama, a izabiru se isključivo zdravi češnjevi.Mali se češanj okrene korijenom nadolje, malo utisne u zemlju. Sadi se na razmaku 10-15 centimetara između redova i 10-15 cm u redu u proljeće što je ranije moguće (ožujak, travanj) ili u jesen (rujan-listopad).

  21. 2 Seljaka kaže: fala Anabela za ovaj post

    First Lady (09.03.12),Tresnja (12.03.12)

  22. #18
    Anabela's Avatar
    Član od
    Oct 2006
    Lokacija
    Livada
    Postova
    7,270
    Zahvala
    858
    723 x hvala u 549 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    Ukoliko gnojite vrt stajskim gnojem, svoj vrt podijelite u tri dijela. Sve vrste povrća ne podnose jednako gnojidbu, stoga izmjenjujte vrste na tropoljnom plodoredu kako bi lakše uzimale iz tla što im najviše treba. U prvom dijelu posadite one koje traže jaku gnojidbu: rajčica, paprika, patlidžan, celer, poriluk, češnjak, kupus. U drugom dijelu biljke koje nevole direktnu gnojidbu: luk, salata, špinat, rotkva, rotkvica, mrkva, peršin. U trećem dijelu posadite biljke koje same unose dušik u tlo: grašak, mahune, grah, bob. I onda djelove vrta izmjenjujte u krug.

  23. Anabela, hvala na tvom postu od seljaka:

    First Lady (09.03.12)

  24. #19
    Moderator SavaKovačević's Avatar
    Član od
    Oct 2008
    Lokacija
    paor nomad
    Postova
    10,005
    Zahvala
    1,930
    2,130 x hvala u 1,399 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    šta misliš pod onim da se srebrenac ne ostavlja da dozori...dakle uvijek smo imali klasični crveni(okrugli )luk i onaj plavi duguljasti što farba prste i dobar je za jest nasoljen,a ove godine prvi put u životu idemo probat i srebrenac jer nam se svidio zbog te svoje tvrdoće i čuvanja ko što kažeš...no znači li to da ga treba vadit prije nego uvene stabljika ko kod crvenog luka...??

  25. #20
    balerina u mirovini First Lady's Avatar
    Član od
    Feb 2009
    Postova
    3,418
    Zahvala
    1,094
    802 x hvala u 556 postova

    Normalno Odgovor: i seljaci sade!ili će tek POsaditi!

    pa vi ste doktori nauka a ja tek u vrticu


    Quote Napisao/la: Anabela Pogledaj Post

    List rajčice puževi, lisne sovice, uši, kupupusne muhe, grinje ( pola kg listovana 15 lit mlake vode, da stoji 24 sata )


    Nego di si bila sa ovim dok su meni puzevi salatu jeli


    Dr.Sava predlozio talog od kave pa smo salata, puzi i ja dva put dnevno pili kavu i cakulali, bilo nam je lipo
    ..nit sam jela salate, nit su spuzi nestali, ali smo cilo lito tukli po kavi

    If you think that something small cannot make a difference - try going to sleep with a mosquito in the room

Stranica 1 od 101 1234511 ... ZadnjiZadnji

Bookmarks

Bookmarks

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •