Stranica 1 od 2 12 ZadnjiZadnji
Results 1 to 20 of 40

Tema: Tehnološki, zdravstveni, higijenski i slični aspekti u kulinarstvu

  1. #1
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Da te pitam? Tehnološki, zdravstveni, higijenski i slični aspekti u kulinarstvu

    Danas na tržištu postoji čitav niz knjiga i časopisa koji donose razne recepte, savjete zdrave prehrane i slično, ali gotovo da nema nijedne koja bi obradila teme vezane uz sam rad u kuhinji. U ovom ću topicu pokušati približiti neka znanja koja su bitna, pogotovo mladim domaćicama ili domaćinima. Teme o zdravoj prehrani su isto tako popularne, pa često novinari znaju napisat članke po vlastitoj inspiraciji bez stručnog znanja, a to ponekad može dovest u zabludu...

    Bit će mi drago ako i vi doprinesete toj temi.





    .
    Editirano od Seljober; 12.08.08 u 11:03.



  2. #2
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno O posuđu

    Kroz povijest su se za izradu posuđa koristili svi mogući materijali, a koliko su ljudi davali pažnje istom, govori činjenica da se gotovo cijela povijest čovječanstva veže uz iskopine raznih posuda. U stvari to su i najčešći predmeti koji se iskapaju, od kamenog doba na dalje.

    Danas se za pripremu jela sve više koristi kromirano ili posuđe od nerđajučeg čelika, koje je na svu sreću izbacilo (odnosno proces još traje) emajlirano posuđe.

    Prednosti kromiranog posuđa je u prvom redu zbog glatkoće stijenki, pa u takvim posudama hrana dulje traje, lakše se čistiti i pere, sve u svemu zdravije.

    Emajlirano posuđe pogotovo starije je nešto najopasnije što je čovječanstvo izmislilo za pripremu hrane. Emajl je u stvari staklo, tehnološkim postupkom "priljepljeno" uz metalnu posudu. Vjerujem da ste vidjeli takve posude, koje su često oštećene, okrhnute. Velika je mogućnost da te krhotine završe u probavnom traktu. Tokom uporabe, unutrašnji sloj posude potamni, prošaran je raznim ogrebotinama i oštećenjima, što je idealno mjesto za razvoj bakterija i gljivica.

    E sad, zašto su neke (Zepter i slične) toliko skuplje od mnogih, oku gotovo istih posuda na tržištu?

    Osnovna razlika je u materijalima. Često možete na poleđini vidjeti neki broj n.p.r. 18-8, 10-12 i slično. Pojednostavljeno - radi se o omjeru metala, čelika, kroma, a često i nikla, da sad ne krenem predaleko u tehnologiju obrade metala. Uglavnom, što su brojevi veći, to je materijal kvalitetniji.

    Danas je prisutan i čitav niz teflonskih posuda, koje su dobre dok pazite na održavanje. Oštećenja nastala npr nožem, pregrubim spužvicama za pranje i slično mogu slično kao kod emajliranog posuđa biti potencijalno leglo bakterija.

    Kod vatrostalnih posuda je stvar slična, osjetljiva su na grube i oštre predmete. Izbjegavajte ribanje čeličnim vunama i grubim spužvicama za ribanje.


    .

  3. #3
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno O sudoperu

    Sudoper je jedno od mjesta u kuhinji koje mi najviše diže kosu.

    Jedna od najvećih (i najčešćih) pogrešaka je ostaviti spužvice za pranje i brisanje u sudoperu, a pogotovo često vidim iste direktno na otvoru odvoda. Nemojte to radit.
    Kolko god očistili vimom i sličnim sredstvima sudoper, oko odvodnog otvora žive bakterije. Isto tako, nemojte sušit krpe za brisanje posuđa na rubu sudopera.

    Nedavno sam naletio na jedan članak, gdje autor preporuča mokre spužvice stavit u microvalku na par minuta, čime se ustvari dezinficiraju. Uz to me šokirao podatak, da samo u Londonu imaju i do 100 (zaboravio sam točan broj) smrtnih slučajeva godišnje kojima je uzrok razvoj bakterija na tim istim spužvicama.

    Ako ste neženja ili neudata, pa često ostavljate korišteno posuđe u sudoperu "da se nakupi", bar ga isperite i ne ostavljajte ostatke hrane u istom. Ne bi vjerovali što sam sve vidio u svom skromnom životu...

    .
    Editirano od Seljober; 15.09.08 u 08:45. Razlog: dotjering

  4. #4
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno O obradi mesa

    Sirovo (crveno) meso je jedna od najnestabilnijih namirnica. Ako pretpostavimo da smo kupili svježe i pravilno tretirano meso, moramo obratiti pažnju na neke detalje:

    - ako namjeravate zamrznuti meso, budite sigurni da niste kupili već prije zamrzavano meso, da je svježe obrađeno, da nije duže vrijeme stajalo na zraku (nakon kupnje, npr doma) i sl.

    - ako ga ne namjeravate odmah preraditi u prehrambene svrhe, odmah ga spremite u hladnjak.

    Kod obrade obratite pažnju na par sitnica:

    - izbjegavajte rezati i obrađivati svježe meso na bioaktivnim površinama, ili jednostavnije rečeno na drvenim daskama. Daske klasičnim načinom pranja gotovo je nemoguće potpuno očistiti od bakterija i sličnih gladnih beštijica koje dijele kuhinju sa nama. Radije koristite plastične. Njih je lakše oprati i dezinficirati, npr bilo kojim sredstvom koje sadrži klor. Nakon obrade masnijih dijelova mesa, najprije operite dasku ( i nož) u hladnoj vodi, pa tek onda u toploj ili vrućoj. Isto tako tretirajte i mašine za mljevenje mesa. Obratite pažnju da na mašinama ne ostaju komadići mesa ili ostaci krvi (najčešće na navojima za šajbu i na teško dostupnim dijelovima). Slična je stvar i sa batovima da udaranje odrezaka...

    U restoranskim kuhinjama obaveza je koristiti zasebno "alate" za obradu mesa a zasebno za povrće, ne bez razloga...

    Najosjetljivije meso su iznutrice, pa ih tretirajte što kraće vrijeme prije termičke obrade.

    U našoj (ex-yu) kulinarskoj tradiciji mozak životinja je često zastupljen. U razvijenijim zemljama gotovo ga je nemoguće kupiti. Ista stvar je i sa leđnom moždinom i goveđim kostima za juhu. Razloga ima više, a kravlje ludilo je jedno od "najpopularnijih".

    Budite svjesni toga da salmoneli ne treba puno da se razvije. Jedino je hladnoća (do +8 C) može spriječiti. Salmonela voli također i jaja, mlijeko, slastice na bazi sirovih jaja, majoneze itd.


    .
    Editirano od Seljober; 15.09.08 u 08:45.

  5. #5
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno Kako izbjeći štetan utjecaj pojedinih aditiva?

    Konzerviranu hranu i proizvode s produljenim rokom trajanja ili pak proizvode za koje znamo da sadrže potencijalno štetne umjetne boje, konzervanse i pojačivače okusa treba izbjegavati ili konzumirati tek povremeno, a posebno se to odnosi na djecu", navodi dr. Darija Vranešić Bender u tekstu objavljenom u časopisu Doktor u kući koji prenosi portal Vitamini.hr. Pri kupovini hrane korisno je čitati deklaracije proizvoda i birati proizvode koji sadrže prirodne arome, boje i konzervanse. Neki aditivi su prirodnog podrijetla, poput vitamina, vlakana, enzima, prirodnih bojila i aroma, dok su drugi sintetizirani kemijski spojevi.

    Krajem srpnja Europska unija zabranila je korištenje umjetnog bojila Red 2G (E128) zbog sumnje da je kancerogeno. U Hrvatskoj je uporaba tog aditiva bila dozvoljena samo za proizvodnju mljevenog mesa s najmanje četiri posto žitarica ili biljnih dodataka od 20 miligrama na kilogram, no njegovo korištenje u nas nije uobičajeno.

    Iako štetni utjecaj umjetnih boja (E102, E104, E110, E122, E124, E129) na problem ponašanja i hiperaktivnosti djece dosadašnja znanstvena istraživanja nisu potvrdila, posljednja studija objavljena u rujanskom broju uglednog znanstvenog časopisa "The Lancet" podigla je prašinu u stručnim krugovima i institucijama koje brinu o sigurnosti hrane.

    Znanstvenici sa Sveučilišta u Southamptonu (Velika Britanija) proveli su istraživanje u kojem je sudjelovalo 153 trogodišnje djece i 144 djece u dobi od osam i devet godina, a kojima su davani sokovi s različitim mješavinama aditiva. Rezultati su pokazali da je kod trogodišnjaka simptome hiperaktivnosti uzrokovala jedna vrsta soka, a kod veće djece obje mješavine aditiva.

    Istraživanje je dovelo do izdavanja novih preporuka o određenim sintetskim aditivima uz napomenu da uklanjanje umjetnih bojila iz prehrane djece može koristiti hiperaktivnoj djeci, te djeci s poremećajima pažnje.

    Niz godina govorilo se o štetnosti saharina (E954), no studija provedena na 9.000 muškaraca i žena pokazala je da uporaba saharina nije povećala rizik od pojave raka, a neka druga istraživanja s više od 5.000 ispitanika s karcinomom mjehura nisu utvrdila nikakvu povezanost između unosa saharina i raka mjehura.

    Uporaba saharina kao zaslađivača smatra se sigurnom i dozvoljena je u više od stotinu zemalja svijeta.

    Suhomesnatim proizvodima često se dodaju nitriti i nitrati (E249 - E252), koji služe kao konzervansi, no znanstveno je dokazano njihovo kancerogeno djelovanje ako se unose u prekomjernim količinama. Stoga se 70-tih godina prošlog stoljeća krenulo sa snižavanjem njihovih količina u proizvodnji suhomesnatih proizvoda.

    Novije studije pokazale su da nitrati uzrokuju nastanak specifičnih dušičnih molekula koje, ako se proizvod često konzumira, mogu dovesti do oštećenja plućnog tkiva, te potaknuti promjene koje nalikuju plućnom emfizemu.
    Natrijev glutamat (E621) je pojačivač okusa koji može biti biljnog ili životinjskog podrijetla. Najčešće ga nalazimo u instant juhama i začinskim mješavinama, a obilno je prisutan u kineskoj kuhinji. Natrijev glutaminat nalazi se prirodno i u ribi, mlijeku i rajčici, no tada je u potpunosti bezopasan, jer nije u slobodnom obliku.

    Tijekom proteklih godina zabilježeno je niz slučajeva neželjenih reakcija nakon njegova unosa, a istraživanja su pokazala da aditivi iz skupine glutamata mogu imati neželjene učinke na živčani sustav.

    Na temelju provedenih studija, zaključuje se da postoje indicije da kod nekih pojedinaca postoji intolerancija na taj aditiv, a skupina osoba kojoj može naškoditi su oboljeli od teškog oblika astme.


    .



  6. #6
    ada's Avatar
    Član od
    Jan 2008
    Lokacija
    RL
    Postova
    324
    Zahvala
    78
    34 x hvala u 26 postova

    Normalno

    E, vidiš!!..utješio me ovaj podatak o saharinu, a ukomirao ovaj o drvenim daskama za rezanje!
    Meni je naime, netko (biološki bekgraund!) jednom rekao da su drvene daske "samo-dezinficirajuće" i da ih je bolje koristiti nego plastične!
    Ja sam se toga držala ko pijan plota i tek sad razmislila!...bože kak sam bedasta - da je drvo "samo-dezinficirajuće" nebi trunulo i na njemu nebi rasle gljive... kaj ne?

    E, da... ja spužvicu za suđe jednostavno ubacim u suđericu, skupa sa suđem - da se malo "preprže životinjke"
    Editirano od Seljober; 11.08.08 u 12:35.

  7. #7
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno Dobre i loše strane nekih namirnica

    Evo vam pregled nekoliko namirnica i njihove dobre i loše strane, pa sami procijenite što možete jesti, a što svakako morate smanjiti.

    Čokolada

    Dobre strane

    - Prisutnost flavonoida u crnoj čokoladi pozitivno utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
    - Odličan antioksidans je tamna (gorka) čokolada jer sadrži obilje polifenola. Ti su kemijski spojevi prilično nestabilni i čovjek ih svojim kulinarskim postupcima manje ili više uništava.
    - Popravlja raspoloženje.
    - Smanjuje krvni tlak.
    - Ima visoke vrijednosti magnezija i kalija.

    Loše strane
    - Visok postotak masnoća, šećera i kalorija.
    - Može uzrokovati migrene.
    - Može izazvati žgaravicu kod osjetljivih ljudi i svojim djelovanjem utječe na povećanje lučenja urinarnih oksalata koji može dovesti do ubrzanog stvaranja bubrežnog kamenca.



    Crveno meso

    Dobre strane
    - Bogato mineralima poput cinka i željeza.
    - Bogato vitaminima osobito vitaminom B i D.
    - Odličan izvor proteina.

    Loše strane
    - Crveno meso bogato je zasićenim mastima koje se povezuju s kardiovaskularnim bolestima.
    - Opasnost od karcinoma kolorektuma. Konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina poput špeka i kobasica povećava rizik za razvoj kolorektalnog tumora kod ljudi.
    - Osobe čija prehrana uključuje velike količine crvenog mesa imaju povećan rizik da će oboljeti od dijabetesa tipa 2.


    Orašasto voće

    Dobre strane
    - Orašasto voće bogat je izvor vitamina i minerala poput vitamina E, B, kalcija, magnezija, željeza, selena, bakra i fosfora.
    - Ovo voće sadrži najviše proteina.
    - Bogato hranjivim tvarima poput prehrambenih vlakana i nezasićenim masnim kiselinama. Orah je bogat omega tri masnim kiselinama.
    - Snizuje kolesterol u krvi jer je bogato nezasićenim masnim kiselinama.
    -Orašasti plodovi bogati su sastojcima koji štite od bubrežnog kamenca, a istraživanja su pokazala da često konzumiranje orašastih plodova smanjuje rizik od te bolesti.
    - Osobe koje jedu orašaste plodove barem pet puta tjedno imaju 35 posto manje šanse da obole od srčanih bolesti.
    - Kikiriki snižava razinu kolesterola u krvi, pomaže u sprečavanju dijabetesa. Preporučuje se neljušten, jer takav sadrži više vitamina i minerala.
    - Dobri su za vid smanjuju rizik oboljenja od očnih bolesti.

    Loše strane
    - Sadrže masnoće i vrlo su kalorični.
    - Mnogo ljudi je alergično na neke ili sve orašaste plodove. Alergija na njih obično se ne može riješiti cijeli život, a alergijske reakcije mogu biti fatalne.
    - Orašasto voće sadrži oksalate koji se ako su u velikim količinama mogu kristalizirati i pretvoriti se u bubrežni kamenac.



    Kava

    Dobre strane
    - Kava sadrži antioksidanse koji mogu reducirati stres.
    - Postoje jaki dokazi da kava umanjuje rizik oboljenja od Parkinsonove bolesti.
    - Osobe koje konzumiraju kavu imaju manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, za razliku od osoba koje apstiniraju od ovoga napitka.
    - Kava ublažava negativan utjecaj alkohola na jetru, odnosno štiti od ciroze jetre.
    - Štiti od žučnog i bubrežnog kamenca.
    - Kava razbuđuje i pomaže da lakše obrađujemo informacije.

    Loše strane
    - Takozvana turska kava loše utječe na razinu kolesterola.
    - Ljudi koji konzumiraju kavu mokrenjem izlučuju više kalcija nego oni koji ne piju ovaj napitak. Stoga previše kave može uzrokovati osteoporozu, posebno kod žena koje ne uzimaju dovoljno hrane bogate kalcijem.
    - Kava pojačava izlučivanje želučane kiseline, što je čini idealnim napitkom nakon jela. No nekim ljudima uzrokuje žgaravicu i težinu u želucu.
    - Kava utječe na središnji živčani sustav. Umjerene količine kave razbudit će vas, dok će velike količine kave loše utjecati na kvalitetu spavanja.
    - Kava je diuretik i može pojačati izlučivanje urina.
    - Kod mnogih žena konzumacija kave pojačava predmenstrualne bolove.


    Jaja

    Dobre strane
    - Jaja sadrže vitamine A, D, E, B1, B2, B6 i B12. Jedini vitamin kojeg nema u jajima je vitamin C.
    - Sadrže minerale, željezo, cink, kalcij, selen i jod.
    - Jedan su od najbogatijih izvora proteina.
    - Dobra su za vid.
    - Dobra su za mozak jer mogu poboljšati memoriju i kognitivne vještine.

    Loše strane
    - Jaja su poznata kao bogat izvor masnoća i kolesterola kojih u pojedinom jajetu ima oko 200 mg. Kolesterol u jajima se nalazi isključivo u žumanjku.
    - Epidemiolozi smatraju da konzumiranje jaja nema veći učinak na bolesti krvožilnog sustava, no slažu se u mišljenju da veće konzumiranje jaja (više od šest tjedno) može povećati rizik od bolesti krvožilnog sustava kod ljudi koji imaju dijabetes.
    - Proteini iz jaja su vodeći razlog za nastanak alergija na hranu.
    - Sirova jaja mogu sadržavati salmonelu. Znanstvenici procjenjuju da jedno od 20.000 jaja sadrži bakteriju salmonele.

    --------------------------------------------

    Činjenica je da mnoge namirnice imaju niz pozitivnih i negativnih učinaka na naš organizam. Ovisno o zdravlju, genetskim predispozicijama i općem stanju organizma, neki će se odlučiti za konzumaciju jednih, a izbjegavanje drugih. U svakom slučaju, na koje god se namirnice odlučili, pravilo koje vrijedi za sve jest da u njihovu konzumiranju uvijek treba biti umjeren.


    /s t-portala/


    Editirano od Seljober; 11.08.08 u 12:37.



  8. #8
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno Još malo o zdravoj prehrani

    Da li je baš sve onako kao što neki tvrde:

    1. mit: Oznaka 'bez masti' ili 'ograničene masti' znači da je proizvod zdrav
    Ne nužno, kaže nutricionistica Anna Denny. Prema zdravstvenim propisima EU, proizvod s oznakom 'bez masti' ne smije sadržavati više od 3 grama masti na 100 grama proizvoda. Međutim, za 'ograničene masti' nema pravila. To ujedno ne znači da u takvim proizvodima nema kalorija. Masti se zamjenjuju nečim drugim, što upućuje na to da može imati isto ili čak i više kalorija nego običan proizvod.
    2. mit: Svježe voće i povrće je uvijek bolje od smrznutog
    Što duže voće i povrće stoji na polici to više gubi vitamine. Za razliku od toga, povrće namijenjeno smrzavanju, smrzava se odmah nakon ubiranja tako da na taj način zadržava više vitamina.
    3. mit: Sušeno voće ima manje kalorija, stoga je zdravije
    Sušeno voće je svježe voće iz kojeg je otklonjena tekućina. Stoga je ono puno voćnog šećera i ima više kalorija. Npr. jedna svježa marelica prosječne veličine ima 12 kalorija, dok sušena ima 15. Budući da je slađe, najvjerojatnije ćemo ga pojesti više nego običnog voća, što znači da ćemo unijeti i više kalorija. Sušenje voća također uništava i velik dio vitamina C.
    4. mit: Vegetarijanski sir je bolja opcija od običnog
    Ne u svakom slučaju. Vegetarijanski sir je pogodan za vegetarijance jer ne koristi životinjsko sirište, što ne utječe na količinu masti koja se nalazi u njemu ili na kalorije.
    5. mir: Organska je hrana bolja od neorganske
    Još nema dokaza koji bi ukazao na to da je organska hrana hranjivija. Organska hrana je više životni stil nego zdravstvena korist.
    6. mit: Manja je vjerojatnost da će se salmonela naći u organskim jajima
    Veća je mogućnost da će salmonela biti u organskim jajima jer kokoši možda nisu cijepljene protiv bolesti niti su im dani antibiotici koji bi se borili protiv infekcija.
    7. mit: Uvijek je bolje pojesti pločicu sa žitaricama nego čokoladicu
    Pločice sa žitaricama sadrže proizvode poput zobi, ali još uvijek u njima može biti mnogo šećera i masti te sušenog voća. Ukoliko sadrži orahe, lješnjake, sušeno voće i komadiće čokolade, sigurno ima mnogo kalorija. Za razliku od toga, čokolada nije baš sasvim loša, ona ima i hranjivih vrijednosti od kojih neke spriječavaju kardiovaskularne bolesti. Tamna čokolada još je bolja jer snižava tlak. Što više kakaa u čokoladi (što ima veći postotak kakaa, to je tamnija) to je manja mogućnost da ćete doživjeti srčani udar. Negativna strana jest ta da je čokolada sama po sebi viskokalorična.
    8. mit: Svi probiotički proizvodi su isti
    Nisu. Budući da nisu klasificirani pod hranu, ovisi o proizvođaču hoće li na deklaraciji staviti točne podatke. Probiotici su 'zdrave bakterije' koje žive u crijevima i pomažu u održavanju zdravog digestivnog i imunitetnog sustava. Kada su probiotici iscrpljeni stresom, lošom prehranom ili bolesti, konzumacija probiotičkog jogurta može ih obnoviti. Nutricionisti preporučaju da koristite one probiotičke proizvode koji se oglašavaju jer na taj način proizvođač mora imati točne podatke.
    9. mit: Žitarice s jogurtom su zdravije od čokoladnih
    Proizvodi s jogurtom mogu biti puni šećera, ali i masti. Na primjer, 50 g takvog proizvoda sadrži 250 kalorija, što je veoma slično čokoladnima.
    10. mit: Mogu pojesti koliko god želim žitarica jer su one dobre
    Miješane žitarice koje sadrže bučine sjemenke i sjemenje lana odličan su izvor esencijalnih kiselina jer su dostupne u koncentriranom obliku. Međutim, mnogi ljudi nisu svjesni koliko sjemenke imaju kalorija. 25 grama je 150 kalorija.




    .



  9. #9
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno Pa još malo...

    - Znanstvenici su otkrili kako organska hrana ipak nije bogatija vitaminima za razliku od hrane koja se uzgaja uz korištenje pesticida i kemikalija. Liječnica Susanne Bugel i njene kolege proučavali su voće i povrće koje većina obitelji i najviše kupuje, uključujući mrkve, grašak, jabuke i krumpir, te zaključili da ne postoji razlika između količine vitamina i minerala koje sadrži organski i kemijski uzgojeno voće i povrće. Potrošači za organske proizvode moraju izdvojiti mnogo više novca, ali istraživači sada tvrde da to predstavlja lifestyle izbor.

    Međutim, možda organska i nije bogatija vitaminima, ali ima sasvim drugačiji okus, a osim toga, siromašna je pesticidima i kemikalijama koje se ipak unose u organizam kod hrane tretirane tim smećem. Tako da ovi tzv. znanstvenici očito imaju neku dobit (mito) od velikih proizvođača hrane kad tvrde ovakve gluposti.



    .
    Editirano od Seljober; 10.04.11 u 08:25.



  10. #10
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno Europa dopušta još više pesticida u hrani!

    Ekološke udruge u EU tvrde kako nova maksimalna ograničenja za dopušteni udio pesticida u prehrambenim proizvodima narušavaju sigurnost hrane jer će potrošače izlagati nedopuštenim razinama zagađenja. Istraživanje Greenpeacea pokazalo je da su jabuke, kruške, grožđe, rajčice i slatke paprike među proizvodima s dovoljno visokim zagađenjem da izazove akutne i kronične štete po zdravlje ljudi, osobito djece.
    Ta studija procjenjuje da je više od polovine prehrambenih proizvoda u EU zagađeno nekom vrstom pesticida. Proizvođači pesticida kažu da bi cijene hrane bez njih bile još veće.

    Dobar tek...



    .



  11. #11

    Član od
    Sep 2008
    Lokacija
    Balkanska Kalifornija
    Postova
    2
    Zahvala
    0
    0 x hvala u 0 postova

    Normalno Odgovor: Tehnološki, zdrvstveni, higijenski i slični aspekti u kulinarstvu

    Sve pohvale autorima ove teme! I kad mislimo da puno znamo, uvijek i uvijek imamo još za učiti. Hvala

  12. #12
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno Vegetarijanska ishrana smanjuje mozak...

    Vegetarijancima prijeti šest puta veća opasnost od smanjivanja mozga, utvrdili su znanstvenici s Oxforda proučavanjem 107 osoba starih od 61 do 87 godina. Utvrđena je veza između nedostatka vitamina B12 i atrofije mozga, a ovaj je vitamin najprisutniji u mesu, pogotovo jetri, mlijeku i ribi. Zbog ovoga, atrofija mozga najviše prijeti vegetarijancima i veganima.



    .



  13. #13
    ada's Avatar
    Član od
    Jan 2008
    Lokacija
    RL
    Postova
    324
    Zahvala
    78
    34 x hvala u 26 postova

    Normalno Odgovor: Tehnološki, zdrvstveni, higijenski i slični aspekti u kulinarstvu

    Al sa druge strane, vegetarijanci jedu puno soje i tu se nadomjesti B vitamin.. ili ne?

  14. #14
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno O soji

    Soja, ovisno o obradi (zrno, brašno, mlijeko itd.) Sadrži veće ili manje količine vitamina B1, B2 i B6, ali B12 zanemarivo malo. To ne znači da ne treba jesti soju jer soja je hrana i lijek:

    "ta - teou" ili "veliki grah" kako su soju nazivali stari Kinezi tisućama godina prije Krista, svrstavajući je u red svetih biljaka. Ova nevjerojatna biljka, ljekovita je, a sadrži, ovisno o vrsti (žuta, zelena crna soja), između 37 i 50% proteina (dva puta više nego u mesu), uključujući sve esencijalne aminokiseline! Osim toga, pravi je rudnik minerala, vitamina i vlakana.


    Soja u raznim oblicima:

    Postoji niz raznovrsnih proizvoda od soje (možete ih nabaviti u trgovinama ili neke od njih i sami pripraviti): zrno soje, teksturirana soja (medaljoni, ljuspice, komadići, odresci...) tofu (sir od soje), sojino mlijeko, tempeh, sojino brašno, sojini izdanci, sojino ulje, soja sos, miso te mnogi proizvodi poput salama, hrenovki, pašteta, umaka, razni sirevi, mlijeka, jogurti, pudinzi i slično.


    Zrno soje
    Kuhanje žute soje traje 3 sata ili 45 minuta u ekspres loncu (u oba slučaja prethodi najmanje 24 - satno namakanje). Zelena soja iziskuje najmanje 8 sati namakanja i kuhanja 45 - 60 minuta na umjerenoj vatri (ili 15 minuta u ekspres loncu). Može se spremati kao i grah i leća, a postoji i pržena zrna soje koja su izvrsna "grickalica.


    Teksturirana soja
    Proizveden je iz teksturiranih sojinih bjelančevina, poznatih i pod imenom sojino meso. Proizvodnja sojinog "mesa" utemeljena je na naprednoj tehnologiji koja omogućava da se prilikom teksturiranja (fizikalne promjene strukture bjelančevina pod utjecajem visokog tlaka i temperature) unutar proizvoda zadrže važni hranjivi sastojci, koji se nalaze u izvornom sirovom sojinom zrnu. Gledajući prehrambene vrijednosti, to su namirnice naročito bogate bjelančevinama, sličnog sastava kao i meso, kojem, ako se začine i pripreme na pravilan način, nalikuju i izgledom i okusom. Imaju veliku sposobnost upijanja tekućine, masnoća i začina, ali nakon pripreme zadržavaju prvobitni oblik odreska. No, za razliku od mesa, oni sadrže veoma malo masnoća i soli, i nemaju u sebi kolesterola. Teksturirana soja je jeftina i laka za pripremu. Postupak pripreme teksturiranih sojinih proizvoda (medaljoni, ljuspice, komadići, odresci...) : Prokuhati pet do deset minuta u dobro posoljenoj vodi, može i začinjenoj, dobro ocijediti, začiniti po želji i potrebi, zatim pirjati, kuhati, peći na rostilju, pohati, pržiti i slično.


    Tofu
    Tofu (sojin sir) je namirnica spravljena od kuhanog zrna soje. Njegov neutralan okus omogućuje mu da apsorbira okuse sastojaka koji ga okružuju, pa se smatra jednom od najsvestranijih namirnica. Može se koristiti u juhama, umacima, kao glavno jelo, za deserte i čak za napitke; može se pržiti, peći (i na roštilju), marinirati ili spraviti pire. Tofu se može nabaviti u mekanom, čvrstom i vrlo čvrstom obliku, kao i kremasti, svježi, sušeni, dimljeni, zacinjeni i slično. Struktura i okus mogu se uvelike razlikovati od vrste do vrste, pa eksperimentirajte dok ne pronađete onaj koji vam najviše odgovara.


    Sojino mlijeko
    Puno je vitamina i minerala, a nema, ni koelesterola, ni laktoze. Uz to, sojino mlijeko praktički nema ni zasićenih masnoća (0,34%). Može biti izvornog okusa, nezaslađeno i zaslađeno, okusa jednakog kravljem mlijeku, s raznim okusima kao npr. vanilije, čokalade, banane, jagode i slično, sa dodatkom vitamina i minerala. Sojino mlijeko možemo kupiti i u obliku praha koji se miješa s vodom. Naravno postoje i druga biljna mlijeka poput rižinog, zobenog, kokosovog, kao mješavine sojinog mlijeka s ostalim vrstama, odnosno cijela paleta zdravih i ukusnih proizvoda.

    Soja sos
    Izvrstan začin i dodatak jelima slankastog okusa. Tradicionalni japanski organski sojini umaci, npr. shoyu i tamari, prirodno su fermentirane mješavine sojinih zrna, soli i vode, a odlikuju se raskošnim, složenim okusima. Ako se spravljaju na tradicionalan način, i jedan i drugi umak moraju odstajati godinu dana. Kako biste lakše otkrili profinjene razlike u okusu, eksperimentirajte s vrstama dok ne otkrijete što vam se više sviđa.


    Tempeh
    Tradicionalni indonezijski proizvod od raskoljenih zrna soje, vode i posebne bakterije; može se napraviti kod kuće jednodnevnim fermentiranjem ili kupiti gotov u mnogim trgovinama prirodne hrane; bogat je bjelančevinama, koristi se u juhama, varivima, sendvičima, složencima i drugim jelima.


    Miso
    Fermentirana pasta od soje, morske soli i obično riže ili ječma; koristi se u juhama, varivima, namazima i kao začin. Svijetle varijante su blijedožute ili svijetložućkaste i fermentirane su samo nekoliko mjeseci. Okus im je blag i slatkast. "Starije", dulje fermentirane vrste su boje jantara ili smeđe, a okus im je snažniji i intenzivniji.


    .



  15. #15
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno Otvoren Supermarket Garden - Ekološka trgovina za vegetarijance i svejede (ZG)

    Sve veći broj pristaša ekološki osviještenog načina života koji se prije svega oslanja na prirodnu i zdravu prehranu, dobio je svog novog saveznika.

    Novootvoreni decentno uređeni supermarket "Garden" u zagrebačkom Prilazu Đ. Deželića nudi više od 1000 raznolikih namirnica organskog sastava.
    Mlijeko i mliječni proizvodi, među kojima je petnaestak vrsta tradicionalnih talijanskih i francuskih sireva (ricotta, brie, grana padano i dr.), svježi kruh i peciva kao i proizvodi od mesa – salame i pršut – ekološki su proizvedeni i bez aditiva.

    Osim prehrambenih namirnica i raznolikog voća i povrća, u Gardenu se mogu pronaći i organski proizvedena vina i različite vrste bezalkoholnih napitaka.

    U ponudi je i kozmetika najvećih proizvođača organske kozmetike u Europi kao što su Lavera, Logona, Sante i Weleda te proizvodi za čišćenje doma bez umjetnih sastojaka i mirisa.

    - Željeli smo učiniti organsku hranu dostupnom svima i nadohvat ruke. Kako i sami redovito zadnje 4 godine u svoj kućni jelovnik unosimo namirnice organskog podrijetla, s nama i uz nas su ih počeli konzumirati i naši najbliži prijatelji pa i poslovni partneri. U današnje vrijeme sve veće proizvodnje hrane umjetnog izgleda i okusa, prepoznali smo potrebu za ovakvim supermarketom poput Gardena, nišom hrane prirodna i izvorna okusa - ističu Romina i Dominik Ćibarić, vlasnici i idejni začetnici Gardena.



    .



  16. #16
    orca's Avatar
    Član od
    Jan 2009
    Postova
    145
    Zahvala
    54
    32 x hvala u 21 postova

    Normalno Odgovor: Tehnološki, zdravstveni, higijenski i slični aspekti u kulinarstvu

    Samo maleni osvrt na daske za rezanje mesa.
    Istina je da se u drvenoj dasci puno lakše razmnožavaju bakterije ali je isto tako istina da se drvena daska lakše dezinficira ili uklone štetne bakterije jednostavnim i ne štetnim načinom.
    Dasku jednostavno operete s toplom vodom i posušite papirnatim ubrusom a zatim pospete krupnom morskom soli.100% učinkovito protiv svih bakterija.
    Plastika je umijetni materijal.
    Prilikom obrade mesa ili povrća na takvoj dasci dolazi do sitnih ogrebotina pa postoji realna opasnost da sitni komadiči plasitke dospiju u namirnicu a samim time i u naš organizam što je izuzetno štetno.
    Sve gore navedenoje provjereno svakodnevnim radom i provedbom HACCP u kuhinji.

  17. #17
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno Odgovor: Tehnološki, zdravstveni, higijenski i slični aspekti u kulinarstvu

    Slažem se sa većinom napisanog.
    Međutim jako je mala vjerojatnost da će se plastika rastvoriti u probavnom traktu.
    Evo jedan tekst na koji sam naletio u Vjesniku:

    "Posljednjih se mjeseci na različitim stranama javljaju samozvani toksikolozi koji čak i knjige objavljuju, a ne znaju osnovne pojmove iz toksikologije. Ovaj puta me na reakciju natjerala inženjerka Tatijana Malacko svojim člankom u Stajalištima »Materijali u primjeni iako su otrovni i karcinogeni« (Vjesnik, 18. veljače).
    Dama, poput njezinih istomišljenika Vrčekovih, pokazuje da ne poznaje osnovne pojmove iz toksikologije, a izvori prikupljanja podataka cijele te skupine »toksikologa« vrlo su čudni.
    Potpuna je glupost tvrditi da su PET ambalaža ili teflon kancerogeni ili da je aspartam krivac za brojne štetne učinke kod dijabetičara koji ih uzimaju. Čudim se samo dijabetolozima što na takve tvrdnje nisu reagirali. Ističem još jedanput da je riječ o potpunom neznanju... i mene je danas stid da to pišu čak osobe koje su slušale predavanja na mojem dodiplomskom kolegiju iz toksikologije.
    Niti u jednoj službenoj bazi podataka Europske unije ili Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) autori priča o opasnim teflonima ili PET ambalaži takve podatke nisu mogli pronaći. Pogledao sam, na primjer, podatke o teflonu u izrazito uglednoj bazi Micromedex i našao ono što već odavno znam. Teflon je inertan, u vodi netopljiv materijal i nema nikakve mogućnosti njegova prodiranja u organizam, bilo preko probavnog sustava ili kože.
    Mogao bi dospjeti u pluća kada bi se tijekom kuhanja razvijao aerosol teflona, što mi se čini izrazito malo vjerojatnim. Zna se odavno da pri temperaturama iznad 600 stupnjeva Celzijevih dolazi do slabe razgradnje teflona uz nastajanje niza opasnih tvari, među kojima je najgori perfluoroizobutilen (poznat kao uzrok smrti naših građana u Baxterovoj katastrofi), ali on nije karcinogen.
    Slična je priča sa PET ambalažom, iz koje se mogu oslobađati male molekule (npr. boje), ako ih on sadrži. Sam PET sasvim je netopljiv u vodi pa prema tome nema nikakve mogućnosti da bi se na bilo koji način apsorbirao u krvotok, a nije ni karcinogen. Toliko što se tiče izvora informiranja novih toksikologa.
    U toksikologiji je uvijek važno shvatiti odnos doze i učinka, što novim toksikolozima, čini se, nije jasno, unatoč tome što su o tome pisali srednjovjekovni znanstvenici prije puno stotina godina. Naravno da sve može biti otrov, uključujući i bistru izvorsku vodu, ali toksikologija se bavi dozama kod kojih se stvarno počinju događati štetni učinci te na osnovi takvih doza svrstava tvari prema opasnosti. Tako toksikolozi kuhinjsku sol ne svrstavaju u otrove, unatoč tome što su zabilježena ozbiljna otrovanja tom važnom kemikalijom.
    Bilo koja opasna tvar kod određenih doza neće izazvati nikakve štetne učinke nego tek kad se prijeđe za nju utvrđena granica opasnosti. Tako mi slobodno unosimo cijanide u organizam pušenjem, ili cijanidi nastaju biotransformacijom u organizmu iz amigdalina, koje pak unosimo uživanjem u gorkim bademima ili košticama kajsija. Naravno da uživamo bez posljedica jer su unijete doze znatno ispod onih koje mogu izazvati prve štetne učinke.
    Naša je hrana puna otrova, nastalih prirodnim putem ili metabolizmom bakterija, odnosno plijesni. Dok su doze takvih otrova niske, ne moramo se obazirati na to što ih unosimo. To naravno ne znači da ne trebamo skrbiti o zdravstvenoj ispravnosti namirnica ili o čistoći zraka koji udišemo, ali zdravstvena ispravnost nema veze s toksikologijom.
    Zdravstvena ispravnost, najčešće izražena s maksimalno dopuštenom koncentracijom (MDK) ili preporučenim koncentracijama, govori o sigurnosti a ne o riziku. Inženjerka Malacko postavlja pitanje o tome tko je postavio spomenute granice, pa bih je zbog toga uputio da prvo nauči nešto o temeljnim pojmovima i tek da se nakon toga javno očituje o problemima koji je muče.
    Iako nemam dovoljno prostora za objašnjavanja, moram istaknuti da je prihvatljiv dnevni unos iz kojeg se računaju MDK ili preporučena koncentracija, izračunat dijeljenjem s faktorom sigurnosti (10-10.000, ovisno o modelu i vrsti štetnog učinka) maksimalne doze kod koje se još ne javljaju nikakvi štetni učinci.
    Inženjerka Malacko također mora znati da spomenute veličine izračunavaju vrhunski svjetski stručnjaci na temelju pokusa koji se istodobno provode u više dobro kontroliranih laboratorija s DLP (dobra laboratorijska praksa) certifikatima.
    Zar doista trebamo slušati neznalice koji se javljaju poput lažnih proroka, strašeći pučanstvo svojim neznanjem? Svatko, naravno, ima pravo tvrditi što god mu padne napamet pa i, na primjer, da je Zemlja ravna ploča, ali takvima treba isto tako javno odgovoriti barem da su neznalice te da pišu gluposti."
    Autor je sveučilišni profesor toksikologije, ravnatelj Hrvatskoga zavoda za toksikologiju, Franjo Plavšić




    .
    Editirano od Seljober; 21.02.09 u 16:39.



  18. #18
    orca's Avatar
    Član od
    Jan 2009
    Postova
    145
    Zahvala
    54
    32 x hvala u 21 postova

    Normalno Odgovor: Tehnološki, zdravstveni, higijenski i slični aspekti u kulinarstvu

    Slažem se u potpunosti sa tekstom i svim navedenim u njemu.
    Ja sam samo želio reči daje drvena daska zdravija od plastike.
    Hvala na tekstu.


  19. #19
    Papa Štumpf Seljober's Avatar
    Član od
    Jul 2007
    Lokacija
    Zagreb, Hr
    Postova
    8,180
    Zahvala
    655
    1,771 x hvala u 1,228 postova

    Normalno Odgovor: Tehnološki, zdravstveni, higijenski i slični aspekti u kulinarstvu

    Prirodno je uvijek bolje, al sam vidio kod više domaćica da uopće ne dezinficiraju daske, posebno kad rade sa svježim mesom



  20. #20

    Član od
    Feb 2009
    Postova
    6
    Zahvala
    0
    0 x hvala u 0 postova

    Normalno Odgovor: Tehnološki, zdravstveni, higijenski i slični aspekti u kulinarstvu

    ma dragi moji držimo se onoga što su nas naučile naše mame i bake.
    umjerenos je ključ zdravog življenja

Stranica 1 od 2 12 ZadnjiZadnji

Tags for this Thread

Bookmarks

Bookmarks

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •